BERANE – Učesnici narodnog sabora, održanog u Gornjem Zaostru, „u pomen nevino stradalim žrtvama u toku Drugog svjetskog rata“, od najviših državnih institucija zatražili su da dozvole da se u ovom mjestu i u Beranama podigne spomenik četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću. Tom prilikom je, uz ponuđenu deklaraciju, upućen poziv za bratsko pomirenje svih koje je ratni vihor u minulom periodu nosio na različite strane. Domaćini iz Gornjeg Zaostra su kraj improvizovane biste Pavla Đurišića istakli da su njihovi preci bili vrijedni i časni ljudi koji su se odazvali pozivu otadžbine da se bore „za krst časni i slobodu zlatnu” i to u sastavu Vojske Kraljevine Jugoslavije. Naglasili su da je Pavle Đuruišić bio antifašista i jedan od vođa Trinaestojulskog ustanka 1941. godine.
– Mi, potomci stradalih pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, zahtijevamo od Vlade premijera Duška Markovića da, shodno demokratskim standardima koji važe u svim zemljama demokratije, gdje je svima dozvoljeno pravo na grob i spomenik, omogući podizanje spomenika vojvodi Pavlu Đurišiću, žrtvi ustaškog terora i komadantu Trinaestojulskog ustanka u beranskom kraju 1941. godine, ovdje u Gornjem Zaostru kod Berana i u Beranama, jer je Dan ustanka 13. jul državni praznik. Izgradnjom spomenika u Beranama otklonila bi se nepravda koja je više od sedamdeset godina nanesena ovoj nesporno značajnoj istorijskoj ličnosti – naglašeno je u deklaraciji potomaka nevino stradalih pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, koja je pročitana u Gornjem Zaostru.
Sa skupa je, ujedno, zatraženo da državni organi ravnomjerno tretiraju partizanski i četnički pokret.
– Zahtijevamo od Skupštine, Vlade Crne Gore i ostalih državnih organa da prihvate našu ruku pomirenja i dozvole podizanje spomenika komandantu, vođi naših predaka, vojvodi Pavlu Đurišiću stradalom od ustaša u Drugom svjetskom ratu. Podsjećamo javnost da nema evropskih integracija bez bratskog pomirenja među nama, jer davno su naši preci rekli: „ Ko neće brata za brata, taj hoće tuđina za gospodara”. Tražimo već godinama, a i ove godine ponavljamo, da se i stratišta u Crnoj Gori obilježe na dostojan način, jer se to već dvije decenije čini u Sloveniji. Crna Gora mora izvršiti reviziju nekih istorijskih činjenica i argumenata vezanih za bratoubilački rat i ravnopravno tretirati i partizanski i četnički pokret, jer su oba pokreta bili antifašistički – poručeno je skupa.
Nadležne institucije su 2003. godine zabranile podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru. Naime, tada su policijske snage miniranjem uklonile sagrađeni postament na kom je trebalo da se postavi pomenuto spomen-obilježje. Od tada se svake godine, na dan Svete Mati Paraskeve, uz zahtjeve za podizanje spomenika i parastos stradalima, održava narodni sabor u ovom mjestu. Domaćin ovogodišnjeg sabora bilo je bratstvo Radnić.
D.J.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
